21. novembra 1995. godine u gradu Dejtonu potpisan je Opšti okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini. Cilj Dejtonskog sporazuma bio je da se zaustavi rat, koji je trajao od 1992–1995 godine. Od tada je Bosna i Hercegovina državna zajednica sastavljena od dva ravnopravna entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH i tri konstitutivna naroda.
Dejtonski sporazum zvanično je parafiran 14. decembra 1995. godine u Parizu. Politički svjedok tog vremena bio je Dobrisav Milinković iz Rudog poslanik u prvom sazivu Narodne skupštine RS.
Dejtonskim sporazumom završeno je određivanje administrativnih granica između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Početak 1996. godine pamti se po biblijskom egzodusu srpskog naroda sa područja današnje Federacije BiH.
Teritorija koja je u ratu odbranjena, voljom svjetskih moćnika, pripala je bošnjačko-hrvatskoj Federaciji, a srpski narod svoja vijekovna ognjišta ostavio je u tuđini i novi život započeo je u slobodi koja se zove Republika Srpska. Jedan dio srpskog naroda svoj život nastavio je u opštini Rudo.
Datum uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH, u Republici Srpskoj se obilježava kao republički praznik i neradni je dan, dok je u Federaciji to običan radni dan.



